Pjegavost lišća na peršinu

Obilježja bolesti

Pojava bolesti uglavnom se veže za starije lišće i drugu polovicu vegetacije. Najštetniji je u kolovozu i rujnu. U pogodnim uvjetima napadnute su i lisne peteljke. Ako su uvjeti pogodni za širenje zaraze, pjege se spajaju, što dovodi do uvijanja i sušenja listova koji izgledaju opečeno. Bolest uzrokuje velike gubitke lišća tijekom kišnog vremena ili pretjeranog navodnjavanja.

Simptomi

Prvi simptomi pojavljuju se na lišću u obliku tamnosmeđih do crnih nepravilnih pjega, koje se stvaraju na lisnoj plojci ili na peteljkama lišća. Oštećenja se često pojavljuju samo na rubu lišća, odakle se šire dalje na plojku lista. Općenito, pojava bolesti počinje najprije na najstarijem lišću, odakle bolest napreduje u sastojini okomito i vodoravno. Pjege su u početku obrubljene klorotičnim prstenom na mlađim ali i na starijim listovima. Kasnije se mogu spojiti, zbog čega cijeli list ubrzo odumire. Slično tome, brzo sušenje se događa s jakom zarazom lišća. Lišće oslabljeno bolešću može otežavati strojnu berbu, a zbog slabog ili odumrlog lisnog aparata korijenje se obično ne skuplja i ostaje na polju. Patogen također može uzrokovati odumiranje biljaka u nastajanju i također može uzrokovati plitku, tvrdu trulež korijena u skladištu.