Peršin

Sluzavci i puževi uspijevaju u vlažnim uvjetima, pa ih češće susrećemo u godinama s puno oborina. Skrivaju se na vlažnim i stalno zasjenjenim mjestima, koja im služe i za zimski san. Iz tih skloništa u proljeće odlutaju u potrazi za hranom. Najradije jedu lišće kupusa i salate, korijenje mrkve, gomolje krumpira, plodove jagoda, a često se i zakopavaju u otpale plodove. U vrtovima se najčešće mogu naći veliki sluz (na slici na listu) i poljski sluz.

Bolest uzrokuje gljivica Erysiphe heraclei. U sastojinama mrkve i peršina pojavljuje se u drugoj polovici ljeta, osobito za suhog vremena. Jaču pojavu pepelnice susrećemo u gustim i zasjenjenim sastojinama. Širenju bolesti pridonose i jake jutarnje rose. Kod jače zaraze sastojina dolazi do smanjenja prinosa. Gljiva hibernira u obliku plodišta, koja se krajem ljeta stvaraju u podgljivici na zaraženoj biljci.

Pojava bolesti općenito se veže uz starije lišće i drugu polovicu vegetacije. Najštetniji je u kolovozu i rujnu. U pogodnim uvjetima napadnute su i lisne peteljke. Ako su uvjeti pogodni za širenje zaraze, pjege se spajaju, što dovodi do uvijanja i sušenja listova koji izgledaju opečeno. Bolest uzrokuje velike gubitke lišća tijekom kišnog vremena ili pretjeranog navodnjavanja.