Hmeljeva grinja
Obilježja štetnika
Hmeljeva grinja (Tetranychus telarius) živi na lišću oko 200 biljnih vrsta. Štetan je za veliki broj poljskih, stakleničkih i sobnih biljaka, ali i za korove, s kojih može prijeći na kultivirane kulture (npr. hmelj, grah, krastavac). Ne spada u kukce, već u paučnjake s tri para udova, zbog čega se u narodu naziva i crvenim paukom. Vrlo je malen (veličine samo 0,2-0,4 mm), jedva vidljiv golim okom. Na njegovu prisutnost upozorit će nas fina paučina na jače napadnutim dijelovima biljaka. Probavni sustav je slijepo završen bez anusa. Isključuje vlakna duž kojih se kreće. Probada lišće i iz njega izvlači biljne sokove. Na hmelju, primjerice, uzrokuje medljiku, kod koje lišće postaje smeđecrveno, suši se i opada. Hmeljeva grinja je odvojenog spola. Oplođena jaja razviju se u ličinke koje se linjaju tijekom izlijeganja. Tijekom ljeta, grinja je obojena zeleno s apsorbiranim klorofilom, u jesen je crvenkasta.