Hmelj
Katalog bolesti i štetnika » Hmelj
Hmeljeva grinja (Tetranychus telarius) živi na lišću oko 200 biljnih vrsta. Štetan je za veliki broj poljskih, stakleničkih i sobnih biljaka, ali i za korove, s kojih može prijeći na kultivirane kulture (npr. hmelj, grah, krastavac). Ne spada u kukce, već u paučnjake s tri para udova, zbog čega se u narodu naziva i crvenim paukom. Vrlo je malen (veličine samo 0,2-0,4 mm), jedva vidljiv golim okom. Na njegovu prisutnost upozorit će nas fina paučina na jače napadnutim dijelovima biljaka. Probavni sustav je slijepo završen bez anusa. Isključuje vlakna duž kojih se kreće. Probada lišće i iz njega izvlači biljne sokove. Na hmelju, primjerice, uzrokuje bolest medljike kod koje lišće postaje smeđecrveno, suši se i opada. Hmeljeva grinja je odvojenog spola. Oplođena jaja razviju se u ličinke koje se linjaju tijekom izlijeganja. Ljeti je grinja obojena zeleno s apsorbiranim klorofilom, u jesen je crvenkasta.
Ova se gljiva pojavljuje krajem ljeta ili početkom jeseni, kada se tijekom temperaturnih promjena na lišću stvara kondenzirana voda. Manifestira se bijelim, brašnastim prevlakama na lišću i stabljici oboljelih biljaka. Kod ruža se s donje strane listova stvara bijela prevlaka, s gornje tamne vidljive mrlje. Bolest se brzo širi, osobito na nepravilno gnojenim biljkama, pri visokoj vlažnosti zraka, nedostatku svjetla iu prenapučenim nasadima.